SPOMENIK I ULICA KARLU MALDENU-MLADENU SEKULOVIĆU

Komisija Skupštine Beograda prihvatila je inicijativu da jedna ulica u Beogradu ponese ime najpoznatijeg srpskog umetnika u svetu – Oskarovca Karla Maldena – Mladena Sekulovića. Koja će to tačno biti ulica i gde će konačno biti postavljen spomenik konačnu odluku doneće Skupština Beograda.

U ime predstavnika srpske zajednice u rasejanju i velikog broja pojedinaca koji su upoznati sa stvaralaštvom KARLA MALDENA / MLADENA SEKULOVIĆA/, jednog od najvećih holivudskih glumaca srpskog porekla, pokrenuta je inicijativa da se tom srpskom velikanu podigne spomenik i njegovim imenom nazove jedan beogradski bulevar ili velika ulica u znak zahvalnosti i priznanja za ono što je činio za svoj srpski narod.

Značaj tog čina jeste što je reč o umetniku srpskog porekla koji je postigao najveći internacionalni uspeh, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, najmoćnijoj zemlji sveta u kojoj smo kao narod predstavljeni na veoma ružan način. Kao narod koji je u mnogim oblastima imao ljude svetskog značaja, kao država moramo učiniti određene napore da na to podsećamo, da su ti istaknuti pojedinci predstavnici tog naroda, koji je neosnovano već decenijama satanizovan. Zato bi sve one koji iz sveta dolaze u Beograd trebalo spomenikom i ulicom podsećati da su žitelji zemlje u koju su došli zemljaci velikana koga zna čovečanstvo. Značaj podizanja spomenika Mladenu Sekuloviću je utoliko veći što su pokretači inicijative već dobili preliminarnu saglasnost da replika spomenika bude izložena u Holivudu u Muzeju isorije američke filmske akademije, čiji je jedan od prvih predsednika bio naš Karl Malden. Očekuje se da će muzej biti otvoren za godinu dana i da će ga posećivati milioni turista, jer će u njemu biti predstavljene najveće filmske zvezde koje su dobile najveća svetska priznanja za filmsku umetnost – Oskar. Na postamentu će biti vidno istaknuto da je Oskarovac Mladen Sekulović, bio američki glumac srpskog porekla kojim se uvek ponosio.

Američka filmska akademija je na predlog svog člana, našeg zemljaka, Dan Tane, izrazila spremnost da u muzeju Oskarovaca, koji će biti otvoren za oko godinu dana u Holivudu, bude postavljena replika beogradskog spomenika.
Postoji spremnost da se isti spomenik postavi i u porti Hrama Svetog Save u Merilvilu, u Indijani, u rodnom mestu i crkvi koju je pohađao Mladen Sekulović.

Što se tiče predloga da Karl Malden – Mladen Sekulović dobije naziv jednog bulevara, najpre je predloženo da njegovo ime ponese sadašnji Bulevar umetnosti, jer je reč o predstavniku srpskog naroda čije je ime kao umetnika najpoznatije u svetu. U tom bulevaru nalazi se i Fakultet dramskih umetnosti, na kome se školuju budući filmski stvaraoci, kojima Malden treba da bude uzor. Malden je inače bio i profesor glume, a njegovi najpoznatiji učenici bili su Marlon Brando i Majkl Daglas, koji su mu za znanje koje im je preneo bili večno zahvalni. Reč je o čoveku koji je bio jedan od prvih predsednika Američke akademije filmske umetnosti, koji je dobitnik Oskara – najvećeg svetskog priznanja za filmsku umetnost, koji je uvršćen među najveće američke filmske stvaraoce, a samim tim i najveće filmske stvaraoce sveta. Naknadno će se uputiti predlog da spomenik Maldenu bude postavljen ispred Muzeja filmske kinoteke u Uzun Mirkovoj ulici na Studentskom trgu, koji će uskoro postati pešačka zona.


Legat Oskarovca Karla Maldena u Kinoteci u Beogradu

Posle pokrenute inicijative da najpoznatiji srpski umetnik u svetu, Oskarovac Karl Malden– Mladen Sekulović (1912-2009)  dobije ulicu i spomenik, zahvaljujući Dan Tani – Dobrivoju Tanasijeviću, Kinoteka u Beogradu dobila Legat velikog umetnika.

Nedavno je u Filmskoj kinoteci  u Beogradu otvoren Legat Oskarovca Karla Maldena, u prisustvu njegove unuke Emili Dorner, dugogodišnjeg prijatelja i producenta Dan Tane, reditelja Gorana Paskaljevića i scenariste Filipa Davida u čijem je filmu „Suton“ glavnu ulogu igrao Oskarovac Karl Malden i istaknute javne ličnosti.

Među stvarima koje je Dorner predala Kinoteci su izmedju ostalog  pismo koje je Malden dobio od Marlona Branda, sa kojim je igrao u kultnom filmu Elije Kazana “Tramvaj zvani želja”. Upravo za lik Miča u tom filmu, u kojem mu je partnerka bila Vivijan Li, Malden je dobio Oskara za najbolju sporednu ulogu 1952. godine. Posebnu pažnju privlači  šešir koji je Malden nosio u seriji „Ulice San Franciska” kao policijski detektiv Majk Stoun, uloge kojom je stekao veliku  popularnost tokom 70-ih godina prošlog veka, a u kojoj mu je partner bio Majkl Daglas.Takodje, izdvaja se i  plaketa sa zvezdom sa holivudske staze slavnih u Holivudu, a u planu je da dogodine, stigne i statueta Oskara koju je Malden osvojio.

Najzaslužniji što su Beograd i Srbija dobili Legat svakako je Dan Tana, Maldenov dugogodišnji prijatelj. Njegovo posredovanje je u značajnoj meri doprinelo da se predmeti koji su pripadali Karlu Maldenu nađu u Legatu.
Den Tana je izjavio da prvo želi da zahvali Maldenu koji je od prvog do poslednjeg dana živeo kao ponosan Srbin. Bio je ponosan na svoje poreklo i mogu da kažem da je bio jedan od najvećih ambasadora Srbije. U umetnosti Karl je bio ono što i Nikola Tesla u nauci i sada Novak Đoković u sportu, ocenio je Tana. Mi smo bili prijatelji više od 50 godina i sve to vreme Karl je bio Srbin, a ja sam bio Jugosloven. Ali on je bio umetnik, nije se bavio politikom. Time se bavila njegova žena Mona, koja je inače pre mesec dana proslavila 99. rođendan, a bila je i ostala levičarka celog života, rekao je Tana.

Zahvaljujem Moni i njenim ćerkama, jer kada je Karl umro on je sve ostavio njima, ali je izrazio želju da deo toga pokloni Srbiji. Godinama nakon njegove smrti one nisu mogle da se odvoje od tih nagrada i drugih uspomena.

Unuka Karla Maldena Emili Dorner je istakla  da je počastvovana prijemom i dodala da su ovo njeni prvi koraci u Evropi. Beograd je prelep grad i ljudi su jako ljubazni. Moj deda bi bio uzbuđen i ponosan kada bi me sada video ovde, izjavila je ona.
Nama je uvek bilo interesantno da vidimo dedu na ekranu. On je bio veoma prisutan u našim životima, dolazio je na moje školske utakmice, na porodične večere. Svake godine u avgustu imali smo srpski piknik. Na tim okupljanjima pevao nam je „Tamo daleko“. Rasli smo uz njega, ali i uz njegove slike iz filmova. Deda je bio jako ponosan, a istovremeno jako skroman čovek, naglasila  je Emili Dorner.

Goste i mnogobrojne novinare pozdravio je direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić, a dogadjaju je prisustvovao i ministar kulture u tehničkoj Vladi Srbije  Ivan Tasovac.

Aleksandar Vlajković, izvršni predsednik  za podizanje spomenika Karlu Maldenu u Beogradu i Holivudu, upoznao je Maldenovu unuku da je Komisija Beograda donela odluku da jedna ulica ponese ime Karla Maldena i da se u Beogradu podigne spomenik najslavnije srpskom glumcu. Emili Dorner je izrazila zadovoljstvo što će se to dogoditi, a Vlajković joj je uručio skicu predloženog spomenika, koji joj se veoma dopao.

Biografija: Karl Malden – Mladen Sekulović

Malden je rođen je 22. marta 1912. u Čikagu od oca Petra Sekulovića, emigranta iz Bileće (Hercegovina) i majke Marije. Karijeru je počeo u pozorištu, prvo u Čikagu, a zatim u Njujorku. Na filmu je debitovao 1940. a tokom višedecenijske karijere ostvario je više od 70 uloga. Uz osvojenog Oskara imao je i jednu nominaciju, 1954. za takođe čuveni film “Na dokovima Njujorka” (ponovo sa Kazanom i Brandom). Sarađivao je i sa Džonom Fordom („Jesen Čejena”), Alfredom Hičkokom („Priznajem”) i drugim najistaknutijim filmskim umetnicima … Veliku popularnost stekao je u televizijskoj seriji „Ulice San Franciska“ u kojoj je igrao glavnu ulogu sa partnerom Majklom Daglasom, sa kojim je, kao i sa njegovim ocem Kirkom bio digogodišnji veliki prijatelj. Poslednju ulogu ostvario je 2000. kao sveštenik u prvoj sezoni popularne i kvalitetne televizijske serije “Zapadno krilo”.
Kritika ga je opsivala kao karakternog glumca, kojeg su krasili inteligencija, snaga izraza i autentičnost bilo da je igrao heroje, negativce ili predstavljao takozvane obične momke iz kraja. Među njegovim mnogobrojnim priznanjima su nagrada Emi (1985) za lik Fredija Kassaba u seriji “Fatal Vision”, nagrada za životno delo američkog Udruženja filmskih glumaca (2004), počasni doktorati na dva univerziteta – Emporia i Valparaiso, a naravno i zvezda na Bulevaru slavnih u Holivudu. Pet godina je bio predsednik Filmske akademije u Los Anđelesu (1988-1993). Osnovao je umetničku biblioteku na Beverli Hilsu.
Svedočanstvo o uzbudljivoj karijeri, ali i mirnom porodičnom životu, više od sedam decenija u braku sa Monom Grinberg, Malden je ostavio u knjizi “When do I start?: A Memoir”, koju je napisao uz pomoć ćerke Karle. Preminuo je 1. jula 2009. godine u Los Andjelesu.

Print Friendly, PDF & Email